Od ukupno 8.000 POS stanova u Hrvatskoj, 260 ih je u općinama. Najveći broj izgrađenih zgrada je u Puntu, stanova i neto korisne površine stanova u Lovranu i Vrbniku, u Lovranu je i investicija gradnje POS stanova imali najveću vrijednost, a u odnosu na broj stanovnika u Vrbniku. Lovran i Punat su najviše izdvojili vlastitih sredstava za investiciju POS-a, a u odnosu na broj stanovnika Lovran. U Pitomači i Konjščini bila je najmanja cijena gradnje kvadrata, a u Baški najveća. Pokazala je to naša analiza na temelju dobivenih podataka APN-a.
Do sada je u Hrvatskoj izgrađeno 246 POS zgrada s blizu 8 tisuća stanova, a od toga broja 39 zgrada izgrađeno je u 15 općina s ukupno 260 stanova i blizu 18 tisuća m2 korisne površine. Ukupna vrijednost investicije izgrađenih POS stanova u općinama je 19,2 milijuna eura, a od tog iznosa općine su izdvojile vlastitih 14,6 milijuna eura.
U tijeku je gradnja 346 stanova, među kojima su neki i u općinama – 10 u Kumrovcu, 12 u Omišlju i 16 u Kostreni. U fazama pripreme je još 515 stanova, a postupak nabave u općini Vrsar. Planira se, prema najavama, i gradnja POS zgrade s osam stanova u Mrkoplju.
Prema novom zakonskom rješenju, POS stanovi više neće biti isključivo namijenjeni prodaji, nego će se u većim zgradama 50 posto stanova iznajmljivati, a niti se neće moći prodavati 35 godina, osim u iznimnim slučajevima poput bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja. Trošak stanovanja pritom ne bi smio prelaziti 30 posto kućnog prihoda. Pravo na priuštivo stanovanje imat će hrvatski državljani do 45 godina, obitelji s djecom, osobe u deficitarnim zanimanjima, radnici u nesigurnim oblicima rada te posebno ranjive skupine.
Novim Zakonom, koji zamjenjuje dosadašnji Zakon o državnoj stanogradnji, država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a 9000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova. Plan je do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine, a sredstva za gradnju osiguravaju država, jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS), APN i financijske institucije.
Prema podacima koje smo dobili od APN-a i na temelju toga napravljene analize, do sada 15 općina ima POS zgrade, a najveći broj izgrađen je u Puntu (10), Lovranu (5), Svetom Filipu i Jakovu (4), zatim po 3 zgrade u Funtani i Nerežišću, po 2 u općinama Bale, Cestica, Fažana i Omišalj te po jedna u Baški, Konjščini, Krapinskim Toplicama, Pitomači, Velikom Bukovcu i Vrbniku.
Najveći broj stanova izgrađen je u Lovranu (46), Vrbniku (27), Svetom Filipu i Jakovu (24), Puntu (22), Krapinskim Toplicama (20), Cestici i Konjščini (po 16 stanova), Funtani (14), Baški (13), općinama Bale, Fažana i Omišalj (po 12), Nerežišću (11), Pitomači (10) i Velikom Bukovcu (5). Stavi li se u odnos broj izgrađenih stanova s brojem stanovnika, najviše ih je na 1.000 stanovnika izgrađeno u Vrbniku (22,8), Lovranu (12,6), Funtani i Nerežišću (po 12,1), Puntu (11,6), Općini Bale (9), Baški (7,4), Svetom Filipu i Jakovu i Konjščini po 5, Krapinskim Toplicama (4,2), Omišlju (3,9), Velikom Bukovcu (3,6), Fažani (3,3), Cestici (2,9) i Pitomači (1,2 stana na 1.000 stanovnika).
Najveća neto korisna površina POS stanova je u Lovranu (3.169 m2), Vrbniku (1.978 m2), Puntu (1.826 m2), Svetom Filipu i Jakovu ( 1.630 m2), Krapinskim Toplicama (1.506 m2), Konjščini (1.189 m2), Cestici (1.052 m2), Baški (863 m2), Omišlju (831 m2), Balama (801 m2), Funtani (718 m2), Fažani (710 m2), Nerežišću (699 m2), Pitomači (606 m2) i Velikom Bukovcu (338 m2). Stavi li se u omjer broj izgrađenih kvadrata i broj stanovnika, naša analiza pokazuje da je najviše neto korisne površine na 1.000 stanovnika izgrađeno u Vrbniku (1.668), Puntu (966,5), Lovranu (869), Nerežišću (771), Funtani (623), Balama (602), Baški (494), Konjščini (371), Svetom Filipu i Jakovu (340), Krapinskim Toplicama (315), Omišlju (273), Velikom Bukovcu (246), Fažani (195), Cestici (192) i Pitomači 74 m2 na 1.000 stanovnika.
Najveća vrijednost investicije novih POS zgrada je pet izgrađenih u Lovranu (3,7 milijuna eura), zatim u Svetom Filipu i Jakovu (2,2 milijuna), Puntu (2 milijuna), Vrbniku (1,7 milijuna), Baški (1,65 milijuna), Cestici (1,3 milijuna eura), Krapinskim Toplicama (1,2 milijuna), Konjščini (943,6 tisuća eura), Balama (881,8 tisuća), Fažani (789,3 tisuće), Nerežišću (736,65 tisuća), Funtani (703,7 tisuća), Omišlju (675,5 tisuća), Pitomači (390,6 tisuća) i Velikom Bukovcu (273,5 tisuća eura). Stavi li se u odnos vrijednost investicija i broj stanovnika, opet je najveća vrijednost investicije u Lovranu – 1.448 eura po stanovniku Općine, Puntu 1.063 eura po stanovniku, Lovranu 1.027, Baški 946, Nerežišću 813, Balama 663, Funtani 610, Svetom Filipu i Jakovu 454 eura, Konjščini 294 eura, Krapinskim Toplicama 260,5 eura, Cestici 230 eura, Omišlju 222 eura, Fažani 217 eura, Velikom Bukovcu 199 eura i Pitomači 48 eura u odnosu na broj stanovnika.
Najveći udjel u investiciji gradnje POS stanova imala je Općina Lovran, 2,8 milijuna eura, s oko 1,6 milijuna sudjelovale su općine Punat i Sveti Filip i Jakov, s blizu 1,4 milijuna Vrbnik, s 1,3 milijuna Baška, s blizu milijun eura Cestica, s nešto više od 730 tisuća eura Konjščina, Krapinske Toplice s blizu 700 tisuća eura, Fažana s nešto više od 650 tisuća eura, a nešto manje od toga Bale. Funtana je iz proračuna za investiciju POS stanova izdvojila gotovo 561 tisuću eura, Nerežišća 553 tisuće, Omišalj blizu 530 tisuća, Pitomača nešto više od 280 tisuća eura i Veliki Bukovec 217 tisuća eura. U odnosu na broj stanovnika najviše vlastitih sredstava za gradnju POS stanova izdvojio je Vrbnik – 1.161 euro po stanovniku, Punat 871 euro, Lovran 780 eura, Baška 767 eura, Nerežišća 610 eura, Funtana 486 eura, Bale 478 eura, Sveti Filip i Jakov 331 euro, Konjščina 228 eura, Cestica 182 eura, Fažana 179,5 eura, Omišalj 173 eura, Veliki Bukovec 158 eura, Krapinske Toplice 145 eura i Pitomača 34,5 eura.
Na kraju, analizirali smo i cijenu izgradnje po kvadratu. Najmanja je bila u Pitomači s cijenom od 645 eura po m2, Konjščini 794 eura, Velikom Bukovcu 808 eura po kvadratu, Omišlju 812, Krapinskim Toplicama 827 eura, Vrbniku 868 eura, Funtani 980 eura, Nerežišću 1.54,5 tisuće eura, Puntu, Balama i Fažani 1,1 tisuću eura, Lovranu i Cestici blizu 1,2 tisuće eura po m2, Svetkom Filipu i Jakovu 1,3 tisuće eura i Baški 1,9 tisuća eura po kvadratu. (L. Kiseljak)
