Prema privremenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. otok Vir ima 3.100 stanovnika, što je neznatno veći broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. kada je prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku na Viru zabilježeno 3.000 stanovnika. Iako je s ovim minimalnim rastom stanovništva od 3,33 posto Vir još dobro prošao s obzirom na opći gubitak od gotovo 400.000 ljudi na razini Hrvatske, ili činjenicu da ni jedna županija ne bilježi rast stanovništva u odnosu na prethodno desetljeće, virski podaci ipak su, piše Virski list,blago rečeno – zbunjujući.
Naime, prema posljednjoj službenoj procjeni PU zadarske iz 2020. na otoku Viru zabilježeno je 4.880 stanovnika, odnosno gotovo pet tisuća onih koji su tada posjedovali osobne iskaznice s virskom adresom. Godinu ranije bilo je oko stotinu stanovnika manje, također prema procjeni PU zadarske, pa je naprosto neodrživa činjenica postajanja trenda po kojemu bi otok – koji stalno bilježi rast stanovništva posljednjih 30 godina – u svega godinu dana izgubio približno 1.800 stanovnika. To bi značilo kako je Vir u godinu dana ostao bez više od trećine stanovnika, dok se istovremeno bilježi neprekinuti rast broja djece u virskom dječjem vrtiću i osnovnoj školi na Viru i Privlaci.
Također je znakovit podatak o broju privatnih kućanstava na otoku (1.438), jer ukazuje na nevjerodostojno nizak broj osoba po kućanstvu na otoku (2,15). Škabrnja, s druge strane, ima 3,39 osoba po kućanstvu, a Zemunik Donji 3,57. Prosječan broj osoba u kućanstvima svih općina u Zadarskoj županiji, navodi Virski list, iznosi 2,71, dok je cijela Zadarska županija na prosjeku od 2,68 osoba po kućanstvu. Ako uzmemo prosječan broj osoba po kućanstvu u općinama Zadarske županije i pomnožimo ga s brojem privatnih kućanstava na otoku, dobit ćemo brojku od oko 3.900 stanovnika, što je, vrlo vjerojatno, puno bliže stvarnom stanju na terenu od iznesenog privremenog podatka s Popisa 2021. Tako bi, primjerice, oko 20 posto ljudi manje u odnosu na podatak PU zadarske iz 2020., moglo odgovarati činjenici da postoje i oni stanovnici – vikendaši, umirovljenici i drugi – koji imaju dokumente s virskom adresom, ali dio godine borave u drugim mjestima i gradovima, pa su se tamo popisno zabilježili u kućanstvu. Tada je pretpostavljenih 800-900 stanovnika manje od procijenjenog (3.000 umjesto 3.800 – 3.900), gotovo sigurno rezultat prilično traljavo odrađenog popisivanja na otoku, potpunoj neorganiziranosti kojoj smo svjedočili tijekom kampanje i samog popisivanja te nedovoljnog broja i slabo motiviranih popisivača. Sve je to bilo praćeno stalnim prigovorima otočana koji se, čak ni nakon produženog roka kampanje i popisivanja, nisu uvrstili u konačan popis.
No, i u takvim okolnostima na otoku se ipak zabilježio rast stanovništva, dok je u ostatku Hrvatske, s ponekim rijetkim izuzetkom, zabilježena prava demografska katastrofa. U Hrvatskoj živi poražavajućih 3,88 milijuna ljudi – demografi čak upozoravaju kako je i ta brojka nategnuta vjerojatnim uključivanjem u popis onih koji povremeno rade u inozemstvu – što je najmanji broj stanovnika još od 1948. Primjerice, 1991. godine u Hrvatskoj je živjelo 4,78 milijuna ljudi, godine 1981. bilo ih je 4,6 milijuna, a 1961. gotovo 4,2 milijuna.
Na Viru je s druge strane 1961. bilo 1.120 stanovnika, a 30 godina kasnije svega 862 s depopulacijom i padom od 29,9 posto, ali je već 2001. imao značajnih 1.608 stanovnika s rastom od 86,5 posto u odnosu na desetljeće prije toga. Popis iz 2011. ukazao je na novi rast stanovništva od 86,6 posto unutar deset godina, ili ukupni od 248 posto tijekom progresivnih i revitalizirajućih demografskih i populacijskih 20 godina. (Virski list)
