Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 663 beba više nego 2020. ali je umrlo čak 5.689 osoba više nego godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o broju rođenih beba i prirodnom prirastu u 2021. godini. Prirodni prirast je bio negativan u svim županijama, a tek u 25 gradova i općina pozitivan, i tu najbolje stoje gradovi i općine iz Splitsko-dalmatinske županije. Najmanji minus bilježi Međimurska županija koja ima i najbolji vitalni indeks.
U 2021. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece porastao je za 1,8%, tj. rođena su 663 djeteta više nego u 2020. Od 36 508 živorođene djece, rođeno je 18 968 ili 52 muške djece i 17 540 ili 48% ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2021. iznosila je 9,4.
Broj umrlih osoba u 2021. je porastao u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5 689 osoba ili 10% više nego u 2020. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2021. iznosila je 16,1.
Stopa prirodnog prirasta u 2021. u RH bila je negativna i iznosila je -6,7 (-26 204 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 58,2.
U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Gradu Zagrebu, i to -2 932, uz vitalni indeks od 73,3.
Po prirodnom prirastu, iako negativnom, najbolje stoji Međimurska županija (-331), Dubrovačko-neretvanska (-429), Ličko-senjska (-635), Virovitičko-podravska (-640) i Požeško-slavonska županija (-650).
Vitalni indeks i nadalje je najbolji u Međimurskoj županiji (77,3), Dubrovačko-neretvanskoj (73,6), Splitsko-dalmatinskoj (70,1), Zadarskoj (65,3) i Zagrebačkoj županiji (63,9).
Kad su općine u pitanju, situacija i trend su najbolji u Podstrani, Splitsko-dalmatinska županija, koja je prošlu godinu imala 73 više rođenih nego umrlih, i to je nastavak rasta u odnosu na 2020. kad su imali 44 više rođenih nego umrlih. Podstrana je, ujedno, i općina s trećim najvećim brojem novorođene djece u Hrvatskoj.
Slijedi Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji sa 39 više rođenih nego umrlih, te Orehovica i Mala Subotica u Međimurskoj županiji. U top 10 općina s najvećim prirodnim prirastom su Župa dubrovačka (Dubrovačko-neretvanska županija), Voćin (Virovitičko-podravska županija), Pribislavec (Međimurska županija), Đulovac (Bjelovarsko-bilogorska županija), Petrijanec (Varaždinska županija) i Zmijavci (Splitsko-dalmatinska županija). U plusu su još i općine Nedelišće (Međimurska županija), Dicmo (Splitsko-dalmatinska županija), Zemunik Donji (Zadarska županija), Podbablje (Spitsko-dalmatinska županija), Sveti Petar u Šumi (Istarska županija), Šenkovec (Međimurska županija), Tar-Vabriga (Istarska županija), Kamanje (Karlovačka županija), Kolan (Zadarska županija), Vuka (Osječko-baranjska županija) i Lanišće (Istarska županija).
Što se, pak, broja rođenih tiče, najviše ih je u Orehovici u kojoj je lani rođeno 63 djece, 23,25 na svakih 1.000 stanovnika. Slijedi Voćin sa 37 beba (19,36 na 1.000 stanovnika), Petrijanec sa 83 beba (18,13 na 1.000 stanovnika), Đulovac sa 47 beba (16,76 na 1.000 stanovnika), Pribislavec sa 49 beba (16,50 na 1.000 stanovnika), te Mala Subotica u kojoj je rođeno 71 beba (16,24 na 1.000 stanovnika). U top 10 općina su još Vuka, Gola, Dicmo i Vrhovine.
U apsolutnim brojkama, najviše rođenih je – naravno – u najvećim općinama – Viškovu (193), Nedelišće (152), Podstrana (140), Župa dubrovačka (111) i Konavle (108).
U usporedbi s 2020. godinom, 20 općina bilježi troznamenkasti postotni porast broja rođenih beba. Najveći ‘baby-boom’ bilježi Općina Majur u Sisačko-moslavačkoj županiji – čak 600 posto! U 2020. imali su tek jednu bebu, lani njih sedam.
Kad je, pak, u pitanju prirodni prirast, najbolji trend ima Općina Bilje iz Osječko-baranjske županije koja je iz minusa od 58 (više umrlih nego rođenih) u 2020., prošlu godinu završila sa 23 više umrlih nego rođenih. (m.p.d.)
