Na temelju podataka o izvršenju proračuna za zadnje dostupnu 2021. godinu, naša analiza pokazuje da su najviše za zaštitu okoliša izdvojile općine Vir, Lumbarda, Ferdinandovac, Polača, Fažana, Drenje… U odnosu na 2020. godinu najveći rast izdvojenih sredstava, u apsolutnim brojevima, imale su općine Ferdinandovac, Polača, Drenje, Bistra, Pirovac…, a u postocima najveći rast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša zabilježile su općine Goričan, Sveta Marija, Primorski Dolac, Marija Gorica, Đulovac…
Prije 51 godinu održana je Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pa se 5. lipnja slavi kao Svjetski dan zaštite okoliša. Unazad nekoliko godina radi se na ubrzanom zaustavljanju štete koja je okolišu napravljena pa je i velik dio novca iz europskih fondova usmjeren na zelenu Europu.
Prema podacima DZS-a, ukupne investicije u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u 2020. iznosile su 2,9 milijardi kuna, što je u odnosu na 2019. smanjenje za 2,1%, a u odnosu na 2018. povećanje za 6,8%. Prema podacima Eurostata, prihodi od poreza na okoliš u 2020. na razini zemalja Europske unije iznosili su 5,6% ukupnih poreznih prihoda, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio 8,9%.
Velik dio ulaganja odnosi se na obnovljive izvore energije. Prema podacima za 2020. godinu, 31% energije u Hrvatskoj koristilo se je iz obnovljivih izvora energije, dok je na razini Europske unije obnovljiva energija činila 21,1% finalne potrošnje energije.
Drugi veliki problem je otpad. Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji u 2020. proizvodilo se 505 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj prosjek bio manji i iznosio je 418 kg po stanovniku. No već godinu poslije, 2021. godine poraslo je na 454 kg što je i najveća vrijednost u razdoblju od 1995. do 2021. godine. Dio razloga leži u manjem broju stanovnika s kojim se je dijelio ukupni otpad, a nakon popisa stanovništva te u jačanju usluga. Na razini Europske unije u 2020. recikliralo se čak 47,8% komunalnog otpada, a u Hrvatskoj 34,3%. Posljednjih godina naglasak je i na recikliranju biootpada. Tako se je u 2020. u Europskoj uniji recikliralo 90 kg biootpada po stanovniku, dok se u Hrvatskoj ta vrsta otpada reciklirala mnogo manje, 23 kg biootpada po stanovniku.
Ove godine, Svjetski dan zaštite okoliša usmjeruje pažnju na problem onečišćenja plastikom. Cilj je potaknuti države na snažnije aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastikom i prijelaz na kružno gospodarstvo. U posljednjih 50 godina plastika je zasitila naš svijet i promijenila način na koji živimo.
Nadalje, Eurostat je pokazao da je prije tri godine više od trećine (37,8%) ukupne površine Hrvatske bilo zaštićeno područje, dok je u na razini Europske unije zaštićenim područjem bilo proglašeno 26,4% njezine ukupne površine.
Prema proračunskim podacima, u 2021. godini uloženo je u svim općinama 307,4 milijuna kuna. Udio izdvajanja u 50 općina je veći od 10 posto, a u odnosu na godinu prije 232 općine su povećala izdvajanja za zaštitu okoliša.
Po stanovniku, najviše je u 2021. godini za zaštitu okoliša izdvojila općina Vir, 5,5 tisuća kuna, Lumbarda 4,1 tisuću kuna, Ferdinandovac gotovo 4 tisuće kuna, Polača 3,5 tisuće, Fažana 2,8 tisuća kuna, Pirovac 2,5 tisuće kuna, Medulin 2,4 tisuća, nešto manje Drenje, Sućuraj je po stanovniku izdvojio 2,3 tisuće, a Bale 2,2 tisuće kuna. Gleda li se udjel u proračunu, najviše je za zaštitu okoliša izdvojila općina Lumbarda, 55,82 posto, Ferdinandovac 41,90 posto, Vir 33,89 posto, Drenje 32,50 posto, Fažana 27,51 posto, Pirovac 23,59 posto, Matulji 22,78 posto, Sveta Marija 21,67 posto, Polača 20,65 posto i Sveta Nedelja 19,64 posto. U odnosu na 2020. godinu najveći rast izdvojenih sredstava, u apsolutnim brojevima, imala je Općina Ferdinandovac, za gotovo 5,2 milijuna kuna, Polača za 4,2 milijuna kuna, Drenje za 3,9 tisuća kuna, Bistra za 3,8 tisuća, Pirovac za 3,4 tisuće, Vir za 3,3 tisuće, Marčana, Medulin i Fažana za 2,8 tisuća kuna te Stupnik za 2,6 tisuća kuna. U postocima, najveći rast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša u godinu dana, imala je Općina Goričan, za preko 244 tisuća posto, Sveta Marija za 17,6 tisuća posto, Primorski Dolac za gotovo 15 tisuća posto, Marija Gorica za 4,6 tisuća posto, Đulovac za 4 tisuće posto, Tkon nešto manje od 4 tisuće, Bistra za 3,4 tisuće posto, Murter-Kornati za 3,2 tisuće, Slavonski Šamac za 2,4 tisuće posto i Selnica za 2,3 tisuće posto. (L.K.)
