U posljednje četiri godine hrvatske su općine, koristeći dostupne nacionalne i europske fondove gotovo udvostručile ukupna izdvajanja za kulturu, od izgradnje i uređenja kulturnih domova i muzeja do knjižnica i kulturnih manifestacija. Raša u Istarskoj županiji apsolutni je pobjednik po sveukupnom indeksu koji kombinira udio izdvajanja iz općinskih proračuna i ‘per capita’ ulaganja, ali i najbolja po prosječnom udjelu izdvajanja u lokalnu kulturu kroz protekle četiri godine, pokazala je naša najnovija analiza temeljena na podacima Ministarstva financija RH. Bol na Braču imao je najveća ‘per capita’ ulaganja, Dvor i Podstrana su pak načinili najveći skok prema porastu izdvajanja u kulturu na svom području u odnosu na početak mandata…
Kulturni sektor u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina prolazio je kroz jedno od najizazovnijih razdoblja u svojoj novijoj povijesti. Pandemija COVID-19 i razorni potresi 2020. ostavili su dubok trag na kulturnu infrastrukturu i zaštićenu baštinu, usporili u narednim godinama provedbu ključnih strateških dokumenata i redefinirali prioritete kulturne politike, no istovremeno su do kraja otvorene i nove prilike za ulaganja, posebno kroz nacionalna i europska sredstva. U Nacionalnom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. jasno su tako definirani ciljevi: očuvanje kulturne baštine, poticanje stvaralaštva i produkcije, kao i jačanje kvalitete života kroz kulturu i medije, uz razvoj Hrvatske kao prepoznatljive, konkurentne i sigurne zemlje, pa su sredstva za kulturu bitno povećana, a značajna ulaganja dolaze iz europskih izvora, među kojima prednjače Fond solidarnosti EU, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, i programi EU-a za financijsko razdoblje 2021.–2027. Općine, kao najbliža razina vlasti građanima, pokazale su se ključnim akterima u provedbi kulturnih politika na terenu, ulaganja u domove kulture, muzeje, knjižnice, manifestacije i prekogranične projekte pridonose jačanju lokalnog identiteta, ali i gospodarskoj atraktivnosti, čime je potvrđena važnost kulture kao pokretača lokalnog razvoja. Tako su u 2021. iz svojih budžeta izdvojile ukupno 14.109.907 eura, u 2022. – 16.245.853, u 2023. – 22.846.292, a lani, u 2024.- 27.085.138 eura. Ukupno je 428 općina u razvoj kulture u aktualnom mandatu, prema raspoloživim podacima u razdoblju 2021.-2024. uložilo 80.287.190 eura.
Veliki skok sredstava za kulturu posljednjih godina vezan je upravo uz dostupnost EU fondova, koji omogućuju lakša i značajnija investiranja u obnovu kulturnih dobara, digitalizaciju, energetsku učinkovitost objekata i njihovu prilagodbu teže pokretljivim osobama. Europska komisija u Novoj europskoj agendi za kulturu ističe upravo lokalne sredine – općine, gradove i regije – kao predvodnike kulturnih inovacija i socijalnog razvoja. Baš zato, ulaganje u kulturu ostaje velika prilika napretka kroz nastavak korištenja sredstava NPOO-a, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ali i drugih EU programa usmjerenih na održivi razvoj kulturnog sektora. Kultura je, i nakon godina izazova, ponovno na velika vrata ušla u prioritete lokalnih zajednica – a općine su svojim ulaganjima dale snažan doprinos tom povratku, osiguravajući temelje za daljnji kulturni i društveni razvitak. S obzirom na značajnu dostupnost EU i nacionalnih programa, može se očekivati da će ulaganja u kulturnu baštinu i projekte na lokalnoj razini nastaviti rasti u sljedećem razdoblju, a potpora općina u očuvanju i unapređenju kulturnog identiteta bit će ključna za dugoročni razvoj, što će, osim kulturnih benefita, imati i pozitivan utjecaj na razvitak gospodarstva, napose obalnog i kontinentalnog turizma. U nastavku donosimo pregled deset, odnosno petnaest, općina koje su u proteklom mandatu najviše ulagale u kulturu, prema skupnom indeksu koji kombinira udio u proračunu i izdvajanja ‘per capita’…
Prema kompozitnom indeksu ulaganja u kulturu u razdoblju od 2021. do 2024. godine, vodeću poziciju među općinama zauzela je Raša iz Istarske županije koja uvjerljivo predvodi ulaganja u kulturu među hrvatskim općinama. S skupnim indeksom 155,9, ostvarila je impresivna izdvajanja- 653,32 eura po stanovniku (2.809 prema popisu 2021.) i prosječni proračunski udio za kulturu uz čak 18,27 posto ukupnih sredstava. Na drugom mjestu nalazi se Stara Gradiška iz Brodsko-posavske županije, sa skupnim indeksom 151,6 koja je u prosjeku izdvajala 646,81 euro po glavi stanovnika, a kultura je sudjelovala s visokih 16,05 posto u njihovim godišnjim proračunima. Treća pozicija pripala je Bolu na Braču, koji s indeksom 150,5 potvrđuje svoju predanost kulturi – uz čak 879,18 eura po stanovniku i 11,22 prosječnog postotnog proračunskog udjela. Nedaleka im Općina Selca, s istog otoka, također iz Splitsko-dalmatinske županije, s indeksom 148,9 zauzima četvrto mjesto zahvaljujući 690,50 eura ulaganja po stanovniku i prosječnih 13,69 posto udjela izdvajanja za kulturu, dok je peta opet ‘bodulska’ Općina Vela Luka na Korčuli, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s indeksom 140,8, gdje je izdvajanje iznosilo 436,34 eura po stanovniku, uz 15,54 proračunskog udjela.
U gornji dio ljestvice smjestili su se i: Općina Veliko Trojstvo iz Bjelovarsko-bilogorske županije, s indeksom 139,5, prosječnim ulaganjem 456,97 eura po stanovniku i udjelom za kulturu- 14,13 posto, zatim sedma Jelsa s otoka Hvara, koja je sa skupnim indeksom 138,9 ostvarila prosječno 530,86 eura ulaganja po stanovniku, uz 12,02 posto udjela u proračunu, pa Jasenovac iz Sisačko-moslavačke županije, koji s indeksom 138,6 za kulturu i kulturne projekte izdvaja 10,28 posto proračuna i 608,68 eura ‘per capita’. Na devetom mjestu je Dvor, također iz Sisačko-moslavačke županije, sa skupnim indeksom 135,1, ulaganjem 467,95 eura po stanovniku i 11,42 posto proračunskih sredstava, a Top 10 općina po ulaganju u kulturu zaključuje Majur, još jedna općina iz Sisačko-moslavačke županije, koja s indeksom 132,8 bilježi prosječno 552,86 eura ‘per capita’ i 8,57 posto udjela. Blizu, u 15 najboljih, s indeksom od 129,0 do 125,4 su: Jagodnjak, Bistra, Novigrad, Svetvinčenat i Mošćenička Draga.
Po pitanju izdvajanje za kulturu po stanovniku, lidersku poziciju u mandatnom izvještaju drži Bol s 879,18 eura, ispred Selca-690,50, Raše, Stare Gradiške i Jasenovca, a slijede u vrhu: Majur, Jelsa, Mošćenička Draga, Dvor i Veliko Trojstvo s ulaganjem u kulturu 2021-2024. od 653,32 do 456,97 eura po glavi stanovnika. Raša s 18,27 posto prvak je po prosječnom udjelu proračunskih izdvajanja za kulturu na svom području- a zatim su u redoslijedu pri tronu tablice posloženi: Stara Gradiška, Vela Luka, Veliko Trojstvo, Selca, Jelsa, Dvor, Bol, Bistra i Jasenovac, između 16,05 posto i 10,28 posto udjela.
Najznačajniji skok, kada je riječ o postotnim porastima, ostvarila je općina Podstrana iz Splitsko-dalmatinske županije, čije su izdvojene sredstava za kulturu porasla s tek 48 eura u 2021. godini na 214.230 eura u 2024., što predstavlja nevjerojatnih 448.266 posto porasta. Potom slijedi Općina Veliko Trojstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koja je, s početnim iznosom- 5.375 eura u 2021., dosegla 627.506 eura u 2024. godini, što predstavlja 11.573,93 posto povećanja. Izuzetan je i primjer Klenovnika u Varaždinskoj županiji, gdje su izdvajanja podignuta sa117 eura na 10.630 eura, što čini 9.011,69 posto porasta. Iznad 1.000 posto povećanja imalo je čak 19 općina, preko 500 posto- 37, a ravno ili iznad 100 posto porasta- 168. Pozitivan trend je knjižila- 271 hrvatska općina, 82- negativan.
Kada govorimo o nominalnim porastima, najveći skok imala je Općina Dvor u Sisačko-moslavačkoj županiji, čija su izdvajanja za kulturu porasla sa 149.842 eura u 2021. godini na 1.042.800 eura u 2024., što znači 892.958 eura. Općina Ivankovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, sa 0 eura u 2021. godini došla je na 818.383 eura u 2024., a popriličan rast zabilježila je i Općina Nedelišće u Međimurskoj županiji, koja je u 2024. godini povećala svoja izdvajanja s 55.943 eura na 690.759 eura, što čini nominalni porast od 634.816 eura. Prosječan porast izdvajanja za četverogodišnji mandatni period po općini iznosio je 1.996 posto ili 61.002 eura. Zanimljivo je da su općine koje su bilježile najveće postotne i nominalne poraste često one koje se nalaze u područjima s manjim brojem stanovnika, što ukazuje na rastuću svijest o važnosti kulture za identitet, razvoj i prepoznatljivost lokalnih zajednica. Kultura je postala jedan od ključnih faktora u promoviranju općinskog identiteta i razvoja, dokaz da ulaganje u kulturne projekte može značajno podići kvalitetu života u manjim sredinama.
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)… (P.Livajić)
