Ribnik u Karlovačkoj županiji apsolutni je pobjednik po sveukupnom indeksu koji kombinira udio izdvajanja iz općinskih proračuna i ‘per capita’ ulaganja, ali i najbolji po postotnom povećanju izdvajanja, u socijalnu zaštitu kroz protekle četiri godine, pokazala je naša najnovija analiza temeljena na podacima Ministarstva financija RH. Bošnjaci su pak načinili najveći skok prema nominalnom porastu izdvajanja u obrazovni sustav u odnosu na početak mandata…
U nizu naših mandatnih analiza, donosimo i analizu izdvajanja hrvatskih općina za socijalnu zaštitu i skrb u razdoblju od 2021. do 2024. Analiza je temeljena na godišnjim službenim, konsolidiranim podacima Ministarstva financija, a obuhvaća sve proračunske stavke koje se odnose na brigu o najranjivijim skupinama – starijima, nemoćnima, osobama s invaliditetom, obiteljima s više djece, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, korisnicima socijalne pomoći, kao i ostalim kategorijama koje ovise o potporama iz lokalnih proračuna.
Usporedbom dostupnih podataka jasno je vidljivo da su se izdvajanja za socijalnu skrb u velikom broju općina povećavala iz godine u godinu, prema proračunskoj analizi koju smo nedavno napravili, dvije trećine općina povećalo je lani proračunska sredstva za socijalnu zaštitu, a nešto preko dvije trećine izdvojilo je 2 posto i više iz proračuna za socijalu, kod čega 53 i iznad 10 posto, odnosno najviše upravo u 2023., što dio promatrača tumači kao posljedicu predizborne dinamike, dok drugi ističu jačanje socijalne osviještenosti i potrebu za hitnim reakcijama zbog sve izraženijih posljedica inflacije i rasta životnih troškova, posebno kod građana u riziku od siromaštva ili isključenja iz sustava. Inače, u 2021. ukupno je 428 općina u socijalu izdojilo 48.269.593 eura, a 2024.- 71.200.773 eura.
Osim standardnih oblika pomoći, brojne su općine kroz različite mjere i projekte omogućile potpore za podstanarstvo, pomoć u ogrjevu, božićnice, uskrsnice, subvencije za javni prijevoz, prehrambene pakete, dnevne boravke za starije, pomoć njegovatelja, rad logopeda i fizioterapeuta, stipendiranje učenika i studenata slabijeg imovinskog stanja, kao i izravnu financijsku pomoć obiteljima u potrebi. Pojedine mjere uvedene su prvi put, dok su druge nadograđene kroz europske projekte i mehanizme, posebno kroz Europski socijalni fond i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, čime su lokalne jedinice dobile dodatnu mogućnost unapređenja socijalne infrastrukture i usluga.
U posljednjih nekoliko godina osobito se istaknuo projekt ‘Zaželi’, kojim su zaposlene žene iz teže zapošljivih skupina pružale pomoć starijim i nemoćnim sugrađanima. U četvrtoj fazi programa, koja je u tijeku, kroz 111 projekata osigurano je iznad 100 milijuna eura, a pomoć će primiti preko 5.400 korisnika. Projekt je zaživio u brojnim općinama, koje su kroz njega kombinirale dvije ključne politike – zapošljavanje i socijalnu skrb. Osim pružanja izravne pomoći, dio općina krenuo je u šire projekte ulaganja u socijalnu infrastrukturu. Tako su npr. krajem 2023. potpisani ugovori za financiranje izgradnje i opremanja 18 centara za starije u 11 gradova i 7 općina. Za navedene je potrebe osigurano gotovo 160 milijuna eura, kod čega se 50 milijuna eura iz NPOO-a osiguralo kao bespovratna sredstva, dok ostatak pokrivaju lokalne jedinice i država.
Ovakva ulaganja potvrđuju kako u Općinama sve više prepoznaju važnost sustavne i pravodobne brige za ranjive skupine sumještana. U vremenu kada sve veći broj građana živi ispod praga rizika od siromaštva, ulaganje u socijalnu zaštitu nije samo pitanje solidarnosti, već i dugoročne održivosti zajednica. Upravo zato sve više općinskih uprava ulaže u mjere koje omogućuju osnovnu sigurnost i dostojanstvo, ali i ravnopravniji pristup uslugama i mogućnostima koje bi u konačnici i trebale biti dostupne baš svim njihovim stanovnicima. U nastavku mandatne analize izdvajanja lokalnih jedinica za socijalnu zaštitu, donosimo pregled Općina koje su se prema kompozitnom indeksu – temeljenom na ukupnim izdvajanjima po stanovniku i udjelu izdvajanja iz proračuna – pokazale kao najdosljednije i najizdašnije u svom pristupu skrbi za ranjive skupine društva pokazujući snažan socijalni senzibilitet u planiranju svojih rashoda.
Na vrhu ljestvice smjestila se Općina Ribnik iz Karlovačke županije, koja je s tek 362 stanovnika ostvarila izniman sveukupni indeks- 204,9, daleko ispred ostalih. U četverogodišnjem razdoblju prosječno je za socijalnu zaštitu izdvajala 38,38 posto svojih proračunskih sredstava, s ukupnim ‘per capita’ iznosom – 2.327,73 eura. Time je potvrdio status izrazito socijalno osviještene male općine koja sustavno ulaže u potrebe svojih najranjivijih mještana. Druga po redu, Općina Bošnjaci iz Vukovarsko-srijemske županije, s ukupnim indeksom -167,3 imaju 2.868 stanovnika, a prosječno su godišnje za socijalnu zaštitu izdvajali 32,70 posto proračuna, s kumulativnim ‘per capita’ iznosom- 1.566,26 eura. Treće mjesto pripalo je Općini Gorjani iz Osječko-baranjske županije, čiji je sveukupni indeks dosegao 137,8, uz značajna godišnja izdvajanja i prosječnih 24,07 proračunskih udjela, a iako su brojem stanovnika relativno mali (1.246), po glavi stanovniku su izdvojili 929,18 eura.
Visoko mjesto zauzima i Donji Vidovec, međimurska općina s 1.197 stanovnika i ukupnim indeksom 130,6 koja je u protekle četiri godine iz proračuna za socijalnu zaštitu izdvojila 665,68 eura po stanovniku, uz proračunski udio od 23,89 posto, a poziciju u prvih pet ima i Kravarsko iz Zagrebačke županije, s ukupnim indeksom- 130,4, kao i proračunskim udjelom- 17,44 posto i ‘per capita’ izdvajanjem- 922,76 eura. Slijedi Podravska Moslavina uz sveukupni indeks 126,9, s izdvajanjem 21,20 posto proračuna i prosječnih 622,55 eura PC iznosa, potom Lećevica, čiji je indeks 126,5, iako s nižim proračunskim udjelom -12,31 posto, ali s ključnim faktorom visokog ‘per capita’ izdvajanje – 1.035,23 eura. Općina Ružić dolazi odmah nakon s indeksom 126,0. Uz 1.283 stanovnika, ostvarila je ukupno 549,27 eura po ‘glavi’ i proračunski udio- 22,44 posto, a Top 10 ‘zatvaraju’ Općina Punitovci, s indeksom 125,1, zahvaljujući izdvajanju 647,03 eura po stanovniku i 18,75 posto udjela u proračunu, kao i Općina Vuka, s ukupnim indeksom 123,9, što duguje sinergiji relativno visokog iznosa po stanovniku (727,82 eura) i solidnog 15,72 posto udjela proračunskog izdvajanja.
Među najboljih 20 su: Tovarnik, Lovas, Unešić, Klis, Molve, Hrvace, Draž, Novigrad Podravski i Privlaka.
Kada se promatra ukupno izdvajanje za socijalnu zaštitu po glavi stanovnika, od 2021. do 2024., na prvom se mjestu nalazi Ribnik, Karlovačka županija, 362 stanovnika (842.639 eura ukupno, 2.327,73 eura ‘per capita’), a vodećih deset u toj kategoriji izračuna čine i: Bošnjaci (1.566,26 eura), Lećevica (1.035,23 eura), Gorjani (929,18 eura), Kravarsko (922,76 eura), Molve (734,81 eura), Vuka (727,82 eura), Lovas (722,03 eura), Vir (717,14 eura) i Tovarnik (701,43 eura ‘per capita’).
Uspoređujući udio izdvajanja za socijalu u ukupnim rashodima, prosjeci se kreću između 0,28 i 38,38 posto u Ribniku, koji pored Bošnjaka (32,70) knjiži otprilike trećinu proračunskih ulaganja sredstava. Iznad 20 posto udjela u izdvajanju iz blagajne imalo je 6 općina (uz navedene i Gorjani, Donji Vidoec, Ružić i Podravska Moslavina), dok Top 10 prema udjelu čine i: Punitovci, Unešić, Kravarsko i Podgorač (16,88-24,07 posto izdvajanja).
Najveći postotni porast u izdvajanjima za socijalnu zaštitu zabilježila je Općina Ribnik iz Karlovačke županije, koja je ostvarila nevjerojatnih 18.698,34 posto povećanja i tako se plasirala na prvo mjesto među svim općinama po izdvajanja za socijalnu zaštitu. Drugi najveći postotni porast ima Pojezerje, gdje su izdvajanja porasla s 3.869 eura na 193.461 euro, što predstavlja 4.900,44 posto porasta. Općina Bošnjaci također se može pohvaliti visokim povećanjem (+4.003,22 posto), isto tako i Kolan (+1.421,01 posto), Orle (+1.301,04 posto), Brdovec (1.203,83 posto), Tounj (+1.143,63 posto), Općina Gornji Mihaljevec (+1.052,62 posto), Cerna (+997,00 posto) i Bilje (+933,27 posto) porasta. Iznad 1.000 posto poećanja imalo je osam općina, preko 500 posto- 21, a rano ili iznad 100 posto porasta- točno 110, pozitivan trend- 295, negativan- 126 hrvatskih općina. Prosječan porast izdvajanja za četverogodišnji mandatni period po općini iznosio je 234,05 posto ili 103.626 eura…
Promatramo li trendove u izdvajanjima općina za socijalnu zaštitu u razdoblju između 2021. i 2024. godine, najveći nominalni rast bilježi Općina Bošnjaci (Vukovarsko-srijemske županija). Njihova su izdvajanja skočila sa 101.065 eura u 2021. na čak 4.146.901 euro u 2024., što predstavlja povećanje za preko 4 milijuna – točno 4.045.837 eura.
Značajan rast bilježi i Općina Brdovec u Zagrebačkoj županiji, koja je u 2021. izdvojila 171.362 eura, a četiri godine kasnije čak 2.234.282 eura, što je povećanje od 2.062.920 eura. Na trećem mjestu po rastu je Sveti Filip i Jakov (Zadarska županija), koji je u 2021. za socijalnu zaštitu izdvojio 253.150 eura, a 2024. čak 1.382.741 euro, što čini skok za 1.129.591 eura. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, Općina Klis povećala je izdvajanja za 868.457 eura, a posebno je zanimljiv slučaj Općine Ribnik, koja je s gotovo simboličnih 4.008 eura u 2021. skočila na čak 753.431 euro u 2024., ostvarivši time 749.423 eura rasta. Općina Cerna bilježi 580.033 eura povećanja, a poziciju u Top 10 zauzimaju Bilje (+ 552.590 eura), Konavle (+500.577 eura). Tu su i Općina Ivankovo, koja u 2021. nije imala zabilježenih izdvajanja za socijalnu zaštitu, dok su u 2024. godini uložili 498.483 eura, a listu deset najvećih porasta zaključuju Klinča Sela (+436.618 eura).
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)… (P.Livajić)
