Kroz nekoliko dana trebali bi se objaviti konačni podaci o stopi odvajanja prikupljenog otpada u 2021. godini. Provjerili smo što pokazuju privremeni podaci, prema kojima je vidljiv porast stope odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge za tek 1 postotni bod u 2021. u odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa odvojenog sakupljanja otpada bila 41 posto i kada je imala godišnji rast od 4 postotna boda. Bez velikih iznenađenja, najbolje stoje općine Međimurske županije, ukupno ih je 9 u vodećih 10, pokazala je naša analiza napravljena iz objavljenih privremenih podataka Agencije za zaštitu okoliša i prirode.
Prema podacima, u Hrvatskoj je u sklopu javne usluge 2021. godine u svim općinama i gradovima ukupno prikupljeno 1.282.289,29 tona otpada, od čega 992.919,43 tona miješanog komunalnog otpada sakupljenog u sklopu javne usluge. Nadalje, odvojeno je sakupljeno 230.178,38 tona komunalnog otpada, a putem mobilnih reciklažnih dvorišta 8.527,45 tona komunalnog otpada, odnosno 49.998,97 tona putem stacionarnih reciklažnih dvorišta.
Lani su odvojeno sakupljene 63.382,14 tona papira, 38.436,74 tona plastike, 12.512,59 tona stakla, 3.494,74 tona metala, 78.602,85 tona glomaznog otpada, 3.680,87 tona tekstila te 65.220,16 tona biootpada.
Porast stope odvajanja imala je 241 općina, 45 ih je ostalo na istoj razini, a kod ostalih je smanjenja stopa odvajanja sakupljenog otpada. Četrnaest općina ima stopu odvajanja veću od 50 posto.
Belica sa 80,9 posto, Dekanovec sa 66,9 posto, Domašinec sa 66,2 posto, Strahoninec sa 64,9 posto, Goričan sa 63,4 posto, Podturen sa 62,5 posto i Šenkovec sa 62,1 posto odvojeno sakupljenog otpada sedam je vodećih općina, redom iz Međimurja, slijedi Martijanec iz Varaždinske županije sa 61,6 posto, te na kraju opet dvije međimurske općine – Donja Dubrava i Sveta Marija sa stopom odvajanja od 61,3 posto.
Po stanovniku, najbolje stoji Općina Vir koja je odvojila 813 kg otpada po stanovniku, Baška 451,3 kg, Punat 401,5 kg, Belica 332 kg, Malinska Dubašnica 326,7 kg, Omišalj 312,3 kg, Tar-Vabriga 289,8 kg, Funtana 281,4 kg, Dobrinj 277,8 kg i Lopar 274 kg po stanovniku odvojenog sakupljenog otpada.
Sa 40 postotnih bodova rasta, najveći skok u odvajanju sakupljenog otpada u odnosu na 2020. godinu imala je Općina Pokupsko, u Orebiću je rast bio 28,4 p.b., 25,4 p.b. u Radoboju, Lupoglavu 22,6 p.b., Mošćeničkoj Dragi 22,1 p.b., Gračišću 21,3 p.b., 19,3 p.b. u Matuljima, 18,2 u Rešetarima, u Lanišću 17,8 p.b.b i Marčanu 17 postotnih bodova rasta odvajanja sakupljenog otpada na godišnjoj razini.
Iako smo se obvezali još do 2020. godine imati stopu od 50 posto, isto nije ispunjeno, a u međuvremenu su granice i pomaknute. Pa sada je plan 55 posto do 2025., 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora.
‘Ono što nam je u sljedećem razdoblju u fokusu, uz sanaciju odlagališta, su postrojenja za recikliranje otpada. Tu su i kompostane, pa anaerobna postrojenja, s time da su tu uglavnom privatne tvrtke zainteresirane, dok su općine i gradovi uglavnom za kompostane, tu su i postrojenja za sortiranje otpada, za što su također zainteresirani općine i gradovi, i bilo bi najbolje da je povezano više njih, onda su tu i postrojenja za obradu građevinskog i glomaznog otpada, gdje je već iskazana inicijativa i privatnog sektora koji opet tu ima svoj interes, ali i nekih lokalnih samouprava. Kada govorimo o energanama, sustav gospodarenja otpadom mora biti cjelovit i mora imati sve segmente za pojedine tokove otpada. Primjerice, miješani komunalni otpad je godinama išao na odlagališta kakva danas ne mogu funkcionirati, to je bio jednostavan i vrlo jeftin sustav u određenom trenutku, ali treba znati da mi zato sada plaćamo veliki iznose za zatvaranje takvih smetišta koja su nam danas neprihvatljiva. Energane imaju svoje mjesto, no u ovom trenutku sustav u RH nije zamišljen oslanjanjem na izgradnju energana, što ne znači da neće nikako, naročito kod nekakvih opasnih industrijskih vrsta otpada. Moramo smanjiti miješani komunalni otpad, gospodarenje otpadom je danas kružno gospodarstvo, otpad više nije izdvojen kao otpad, već sastavni dio kružnog gospodarstva, iz onog što je bilo otpad treba izvući što više sirovina koje ćemo ponovno vratiti u proizvodni proces, a ono što stvarno ne možemo nikako iskoristiti mora biti obrađeno na adekvatan način – poručila je na našem nedavno održanom webinaru o gospodarenju otpadom načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva Sanja Radović. (L.K.)
