Tijekom Izbora za najljepši hrvatski park, koji se odvijao na FB stranici našeg sestrinskog portala Gradonačelnik.hr i u kojem je sudjelovalo 27 kandidata, sakupilo se ukupno 31.820 lajkova računamo li samo one na profilu organizatora. Ukupan broj penje se na 56.977 lajkova, a fotografije je, tijekom sedam dana koliko je trajao izbor, vidjelo preko 859 tisuća ljudi.
Baš poput naših dosadašnjih sličnih projekata kao što su izbori za Najljepši vrtić i Naljepši advent, i izbor Najljepšeg parka izazvao je veliki interes javnosti te ostvario izuzetan angažman budući da je ostavljeno gotovo 180 tisuća komentara, lajkova i dijeljenja. Kako bismo i ovaj izbor digli na višu razinu, osim izbora FB publike, angažirali smo i stručni žiri čije su ocjene temeljene na stručnim kriterijima i parametrima izrađenima u suradnji s Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata. Žiri je, u sastavu Mario Jukić, predsjednik HDKA, Andrea Knez, potpredsjednica HDKA i Vjeran Stilinović ispred projekta Gradonačelnik.hr, imao zahtjevan zadatak izabrati najljepše i najfunkcionalnije parkove, a ocjenjivao je oblikovno rješenje parka, njegovu funkcionalnost, izbor biljnog materijala, održavanje, urbanu opremu i njezino održavanje, kvalitetu i količinu sadržaja u parku te inovacije i nove tehnologije.
Što se općina tiče, iako su ovog (prvog) puta u igri bile samo dvije koje su se ohrabrile i prijavile na natjecanje, najbolje ocjene po izboru stručnog žirija dobila je Općina Ernestinovo i njezin Park skulptura, a glasovi FB publike odlučili su u korist parka Šuderica iz Općine Goričan.
Park skulptura jedinstven je u Hrvatskoj, a u njemu se svake godine održava najstarija Međunarodna kolonija kipara naivaca u Europi
Riječ je o unikatnom parku površine 11.000 m2 oblikovanom u razdoblju od 18. do 20. stoljeća te predstavlja zaštićeno kulturno dobro. Sa stajališta orografskih i klimatsko-vegetacijskih područja, ono pripada Području panonsko-pontskih šumostepa Aceritatarici-Quercion, a potencijalne stanišne prilike, lokalno uvjetovane, odgovarale bi zajednicama iz sveze AlnoQuercion roboris.
Iako ne postoje informacije o autoru prvotne oblikovne osnove parka, prema podacima iz dokumentacije Ministarstva kulture odnosno Konzervatorskog odjela u Osijeku, dvorac u Parku skulptura (kurija) i park bili su vlasništvo nekadašnjeg vlastelinstva Reiner. Iako je povijesna osnova parka izmijenjena, ona je u svom najvećem dijelu sačuvana. Sanirane su staze, dvorac i zelenilo koje je u Domovinskom ratu bilo uništeno. Jednokatna glavna zgrada – dvorac višekratno je adaptirana, dijelom i u najnovije vrijeme, ali je sačuvala stilske odlike, dok je prizemni trakt porušen. Tako je pozicija dvorca, odnosno, glavna zgrada danas uvučena u dubinu parcele, dok je parkovna površina na poziciji nekadašnjeg dvorišta sjevero-istočno te na prostoru sjeverno.
Od izvorne dendroflore povijesnog predloška, analizom komparacije starosti, bilježi se stablo kestena i stablo platane u razdoblju kada još nije bio porušen prizemni trakt, a u sjevero-zapadnom dijelu parka stari primjerci lipe i graba. O izvornosti stabla kestena (Aesculus hippocastanum) i stabla platane (Platanus acerifolia) iščitava se i na staroj fotografiji iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća (iz fundusa Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku).
U parku su zbog dotrajalosti zamijenjene komunalna oprema i javna rasvjeta te zasađene 33 biljne vrste. Park se redovno održava košenjem i plijevljenjem, odvozom otpada i održavanjem osnovne higijene prema rasporedu komunalnog odjela Općine Ernestinovo. Sezonski se pregledavaju i održavaju dotrajale ili oštećene sprave i klupe, a komunalna oprema dopunjava se prema potrebi. Ne koriste se herbicidi, stabla se redovno orezuju te sade nova. Urbana oprema postavljena je na temelju Elaborata (glavni projekt) krajobraznog uređenja; parkovno zelenilo i opremu izradili su Robert Duić, dipl. ing. agr. i krajobrazni arhitekt te Rade Manojlović, dipl. ing. šum, krajobrazni arhitekt. Park je, dakle, dio cjeline koja je zaštićeno kulturno dobro, a u njemu se nalaze vrijedni objekti poput Galerije Petar Smajić i Crkve Presvetog Trojstva s pratećim jaslicama izrađenim u stvarnoj veličini u maniri naive iz slavonskog hrasta.
U parku se nalazi i dječje igralište s 12 sprava, pješčanikom, pozornicom s gledalištem, dvije sjenice s klupama i stolom, trajno postavljene lounge ležaljke, ambijentalna rasvjeta, info ploče, slavina s pitkom vodom te klupe i koševi. Ovaj prostorno-arhitektonski ansambl čine jednokatna kasnobarokna zgrada dvorca Reiner /Herrschoftssitz/ (zaštićeno kulturno dobro), uvučena uz jugoistočnu graničnu crtu velike parcele smještene u središtu naselja uz glavnu prometnicu te parkovni prostor na preostalom dijelu parcele, definiran kako sredotežno tako i funkcionalno otvoreno. Urbanistička i arhitektonska vrijednost sklopa povijesne građevine dvorca (danas zgrada galerije) i parkovnog prostora u kojem su postavljeni eksponati galerije kiparske kolonije te spomen obilježje, određuju identitetska obilježja i prostornu kvalitetu naselja Ernestinovo. Prostornom analizom istraženi su pristupi odnosno ulazi, frekventni pješački smjerovi, zone okupljanja, akcenti, oblikovno značajne ambijentalne točke, glavne vizure i vizualne osi te pozicije dendroflore kao i komunalne opreme kako bi bila adekvatno iskorištena. Time se upućuje i na prostorni okvir odnosno potencijal interpolacije parkovnih kompozicijskih elemenata biološkog karaktera u smislu njihovog pozicioniranja i dimenzioniranja.
Park se konstantno održava te se oprema osvježava bojanjem ili se u slučaju dotrajalosti nabavlja nova. Zadnje nabavljena oprema je obnova dječjeg igrališta novim spravama (zip line i vrtuljak „ringišpil“) 2022.g, a u tijeku je postavljanje staza i rasvjete u produžetku parka koji se nastavlja na parkovnu cjelinu oko same Galerije Petar Smajić te se time zaokružuje zelenu priču ovog centralnog mjesta u Ernestinovu.
Park je središte života Ernestinova budući da zauzima značajnu površinu u samom centru sela te je stalno mjesto okupljanja i druženja mještana. U njemu se odvijaju i sve prigodne svečanosti pošto je u sklopu parkovne cjeline i pozornica s gledalištem te sajmovi i najpoznatije događanje odnosno Međunarodna kolonija kipara naivaca Ernestinovo. Iduće godine obilježava se jubilarna 50. obljetnica ove kolonije koja je ujedno i najstarija (prema mnogima i najbolja) kiparska kolonija umjetnika koji rade u drvu na području Europe, a održava se jednom godišnje. Posebnost Parka skulptura jesu upravo skulpture nastale u maniri naive koje su na ovom velikom centralnom području postavljene kao trajna izložba umjetničke baštine na otvorenom.
Jednom godišnje u parku se organizira i Međunarodna kolonija mladih koja okuplja preko 150 djece i mladih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, za vrijeme proljetnih školskih praznika. Park skulptura domaćin je i smotre eko učeničkih zadruga, božićnog humanitarnog sajma osnovne škole, božićnog humanitarnog sajma vrtića, adventa, uskršnje potrage i kina pod zvijezdama koje se organizira četiri puta tijekom godine. Svake subote u parku se održavaju slikarske i kiparske radionice za djecu i mlade na otvorenom, a u slučaju padalina i hladnijeg vremena radionice se održavaju u Galeriji. Ukorak s novim tehnologijama, u parku je postavljen i wi-fi besplatan pristup internetu.
“Tijekom osam dana izbora naš Park skulptura i predivne slike iz njega vidjela je cijela Hrvatska što je svakako snažna promocija naše zajednice, Kolonije kipara naivaca i jedinstvenih skulptura u starom slavonskom hrastu kojima se dičimo. Ponosni smo i zahvalni našem komunalnom pogonu općine i našim dečkima koji se brinu svakodnevno za izgled našeg parka, kao i za sve ostale zelene površine, i našim kiparima naivcima koji iz godine u godinu stvaraju monumentalne i prepoznatljive skulpture naive, koje su simbol naše zajednice i daju poseban čar i dašak parku, čineći ga zaista predivnim. Zahvalni smo i našim mještankama Jadranki Dizdar, Milici Reinhart Tešankić i Maji Bračun na prekrasnim i profesionalno snimljenim fotografijama našeg parka, s kojima smo se javili na izbor. Hvala i svima vama što ste nas podržali svojim glasom. Bez vas svih, ove titule ne bi ni bilo” – poručila je načelnica Ernestinova, Marijana Junušić. (V.H.)
