U Općini Poličnik u tijeku je javna rasprava o Studiju zaštite okoliša, o ekološkoj prihvatljivosti sunčane, fotonaponske elektrane koja bi se trebala graditi u ovdašnjoj Poslonoj zoni Grabi.
– Riječ je o sunčanoj elektrani snage do 25 MW i ulaganjima oko 250 milijuna kuna ili 33,2 milijuna eura, kazao je Davor Lončar, načelnik Općine Poličnik s 27 godina staža.
Posljednjih godinu, dvije, dodaje za Zadarski tjednik, dobili su 30-ak pisma namjere za izgradnju sunčane elektrane…
– Međutim, investitori će nam pobjeći, kao i mnogi dosad, jer nam je problem s proširenjem Poslovne zone Grabi za 25 hektara gdje bi se gradila sunčana elektrana. Naime, zemljište je državno vlasništvo, rekao je Lončar.
Trenutačno su na lokaciji zahvata na 25 hektara prostora od interesa za obuhvat gradnje fotonaponske elektrane zatečene neobradive površine, obrasle niskim raslinjem i grmolikim drvećem…
– Kucamo na stotinu vrata s pripremljenom dokumentacijom ali zasad nema sluha mjerodavnih. Još od 2014. godine donosimo DPU-e. Ima li ovo uopće smisla, za izvlaštenje 25 hektara zemljišta za sunčanu elektranu u Poslovnoj zoni Grabi treba platiti, vjerovali ili ne, čak 3.068.000 kuna ili 407.000 eura. Je li uopće moguće da toliko košta šumsko izvlaštenje koje bi trebalo biti na korist hrvatskog gospodarska i boljitak života svih općinskih žitelja, pita se Lončar, nakon što je upozorio na probleme lokalne samouprave pri formiranju ili proširenju poslovnih zona.
Poslovne zone gotovo 100 posto formiraju toliko kritizirane jedinice lokane samouprave…
– Bez lokalnih jedinica ne bi bilo niti jedne poslovne zone. Trebalo bi razmišljati da se omogući JLS-ima izvlaštenje i da se to integrira u zakon. Za poslovnu zonu ne možete nikoga izvlastiti. To je pat pozicija, veliki problem u formiranju, proširenju i funkcioniranju zona. Otići će nam svi investitori. Gube država, gradovi, općine, županije, jada se Lončar.
U prostornim planovima lokalnih jedinica Zadarske županije predviđeno je više fotonaponskih elektrana, međutim problem je koncesija, darivanje ili izvlaštenje šumskog zemljišta u državnom vlasništvu kako bi se u konačnici i izgradile. To je problem koji se nastavlja iz godine u godinu, a ključan je za dugoročno, održivo i zdravo gospodarstvo.
– Samom intervencijom u zakon o izvlaštenju mislim da bi uvelike pomogli ne samo JLS-ima nego i gospodarstvu da se dalje kvalitetno razvija. Da bi formirali zonu, u nju morate dovesti cestu, kanalizaciju, vodovod, struju. Morate uložiti desetke milijuna kuna, istaknuo je Lončar.
Energija proizvedena u sunčanoj elektrani predavala bi se u javnu elektrodistribucijsku mrežu. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije sunčane elektrane je 35.000.000 kWh.
– HEP oko 400 metara jugozapadno od zone gradi transformatorsku stanicu 110/20(10) kV Poličnik i priključne vodove 110 kV. Ova trafostanica koja se gradi za opskrbu strujom od Benkovca do Nina mogla bi primiti svu električnu struju proizvedenu u sunčanoj elektrani, navodi Lončar.
Fotonaponski sustav u normalnom radu biti će u potpuno automatiziranome modu rada. Uvjeti rada elektronički će se nadgledati na daljinu.
– Rad postrojenja je očekivano bez emisija u okoliš i ne zahtijeva nikakve dodatne sirovine (prirodne resurse) ili radne materijale. Također, u radu neće biti nastanka otpadnih proizvoda. U tom pogledu za rad nije potreban niti transport materijala, objašnjava Lončar. kojeg još ne napušta entuzijazam i radni elan iako ima tri desetljeća rada u Općini Poličnik, od početka 1993.
Tehnički gledano, fotonaponski sustav je generator.
– Proizvodnja električne energije započinje čim je dostupno dnevno svjetlo, tj. čak i u difuznim vremenskim uvjetima bez izravne sunčeve svjetlosti, dok se u mraku ne stvara električna energija, reći će Lončar.
Unatoč administrativnim problemima, ovaj projekt je brzo pridobio naklonost lokalnog stanovništva zbog činjenice da bi njihova općina mogla postati jedna od prvih koja proizvodi višak zelene energije…
– Čim uspijemo riješiti pitanje vlasništva zemljišta raspisat ćemo javni natječaj za investitora gradnje sunčane elektrane. Samo da nam zasad 30-ak mogućih investitora ne pronađu neku drugu lokaciju ili državu i ne pobjegnu nam. Ne daj Bože, poručio je Davor Lončar.
Nakon što je u proteklih 10-ak godina u Hrvatskoj izgrađeno nešto više od 1000 MW kapaciteta u vjetroelektranama, u zadnje vrijeme se puno više radi na većim i manjim projektima sunčanih elektrana.
Osim zelene tranzicije, poremećaji tržišta energije i njezin višestruki rast uslijed rata u Ukrajini doveli su do toga da gotovo i nema tvrtke koja već nema ili ne planira instalaciju vlastite solarne elektrane, piše poslovni.hr.
S druge strane, kako je gotovo pa nemoguće ishoditi dozvolu za postavljanje samostojeće sunčane elektrane na poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, sve popularnije je postalo instaliranje takvih elektrana u brojnim poslovnim zonama u Hrvatskoj, od kojih je većina dosta skromno popunjena.
I dok u atraktivnijim gospodarskim zonama uz veće gradove u pravilu nisu skoni takvim investicijama, koje uglavnom donose relativno malu dobit lokalnoj zajednici i u pravilu nikakvu zaposlenost, u onim vezanima uz manje sredine ipak su spremni prihvatiti i takve investicije…
Projekt jedne takve sunčane elektrane u poslovnoj zoni je upravo u fazi javne rasprave u Općini Poličnik, u zadarskom zaleđu, gdje francuski investitor želi u Poslovnoj zoni Grabi investirati u pogon snage 39 MW. Javna rasprava o ekološkoj prihvatljivosti Sunčane elektrane Poličnik trajat će do 21. veljače. Moduli za pretvaranje sunčeve energije u električnu bit će postavljeni na ukupnoj površini od 83,9 hektara.
Investitor je Neoen Renewables Croatia, podružnica najvećeg francuskog proizvođača energije iz obnovljivih izvora, ujedno i tvrtke koja u suradnji s Teslom gradi najveću bateriju na svijetu, jačine od 300 MW. U Hrvatskoj su već pokrenuli nekoliko projekata, među njima solarnu elektranu Dobra Voda kod Pristega i solarni park Vlake kod Pakoštana, koji su prošle godine odradili proceduru koja se sada provodi za Poličnik.
U Poličniku se radi o fotonaponskoj elektrani nominalne snage 39 MW te je očekivana proizvodnja 76,5 GWh godišnje. Kako navodi zadaraski Radio 057, riječ je o dosta velikom postrojenju koje će tako proizvoditi struju dovoljnu za oko 25.000 kućanstava.
HEP-ova Sunčana elektrana Stankovci, na primjer, proizvodi električnu energiju potrebnu za 1500 kućanstava. Investitori ističu da će moduli biti postavljeni na nosače, pa će zemljište ostati slobodno za rast vegetacije i obitavanje životinja.
Paneli kontinuirano mijenjaju svoju poziciju kroz dan te su u svakom trenutku direktno usmjereni prema suncu, što ne ostavlja prostora za refleksiju u nijednom smjeru. Oko postrojenja će biti sagrađena ograda visoka dva metra, u skladu s građevinskim i ekološkim propisima. (Zadarski tjednik/Poslovni.hr)
