Vir je među svega desetak destinacija u Hrvatskoj koje su na polovici turističke godine ostvarile bolje brojke noćenja i dolazaka nego rekordne 2019., najviše zahvaljujući Nijemcima, Slovencima, Mađarima, Austrijancima, Česima, Slovacima i Poljacima.
Naime, svega tri turističke destinacije u Hrvatskoj premašile su dosad milijun noćenja – vodeći Rovinj (1.312.245), Dubrovnik (1.125.943) i Poreč (1.058.356) – dok je otok Vir s 416.824 noćenja domaćih i stranih turista trenutno na 16. mjestu. Statistika Hrvatske turističke zajednice za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja pokazuje još 31.452 turističkih dolazaka ostvarenih na Viru, odnosno rast od 28,3 posto u odnosu na prošlogodišnje dolaske te rast od 45,8 posto kada su u pitanju noćenja.
Isti aktualni podaci pri usporedbi sa statistikom iz rekordne 2019. godine također ukazuju na rast: noćenja su bolja za 13,5 posto, a dolasci za 1,54 posto. Nešto manji ukupni rast dolazaka od početka godine – usporedno s rekordnom 2019. – u najvećoj je mjeri rezultat turističkog prometa iz lipnja kada je ostvareno 24.609 dolazaka gostiju, ili za 3,46 posto manje nego prije tri godine. Na ovogodišnje lipanjske podatke o dolascima, odnosno njihov „manjak“ u odnosu na najveće brojke od prije tri godine, najviše su utjecali domaći gosti kojih je 2019. bilo značajno više (11.452 dolazaka) nego u ovogodišnjem lipnju (9.539), što daje tek 83,3 posto udjela ovogodišnjih dolazaka Hrvata u dolascima iz 2019, piše Virski list.
Rekordne brojke od prije tri godine tijekom lipnja, pored Hrvata, nisu još dohvatili Slovenci (93,6 posto udjela, odnosno pad od 6,4 posto), Slovaci (84,3 posto udjela), Bosanci i Hercegovci (84,7 posto udjela) te državljani Švicarske, mahom domaći ljudi porijeklom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine (72,1 posto udjela). Istodobno su u kategoriji komercijalnog smještaja tijekom lipnja – usporedba s rekordnim podacima iz 2019. – rasli Nijemci (13,5 posto), Mađari (7,5 posto), Poljaci (39,3 posto) i Austrijanci (16,8 posto), dok su u turističkom prometu mjerenom komercijalnim smještajem u padu iste one nacije koje su slabiji rezultat zabilježile u ukupnom prometu izraženom dolascima: Česi (8,6 posto pada dolazaka), Hrvati (pad 34,1 posto), Slovenci (pad 14,8 posto), Slovaci (pad 16,4 posto) te Bosanci i Hercegovci (pad 8,1 posto). U ovoj kategoriji među virskih top 10 progurali su se Ukrajinci koji bilježe 2,47 posto rasta dolazaka u komercijalnom smještaju i 74,8 posto rasta u noćenjima. Praktički su tijekom lipnja glavni posao za virski turizam odradili Nijemci, Mađari, Austrijanci, Poljaci te s osjetno manjim brojkama Šveđani i Britanci. Naravno i Slovenci zbog općenito velikih brojki koje tradicionalno ostvaruju na otoku, ali tijekom ovogodišnjeg lipnja ipak s padom noćenja i dolazaka.
– Očekujemo kako ćemo u vremenu godišnjih odmora u drugoj polovici srpnja i kolovozu imati veće brojke dolazaka i noćenja Hrvata i Slovenaca te pogotovo Čeha i Slovaka, jer je slična situacija bila prošle godine. Ovogodišnja turistička sezona bolja je od rekordne i puno bolja nego lanjska, a pokazuje to općeniti rast noćenja i dolazaka ne samo tijekom lipnja, nego i od početka godine do kraja lipnja – kaže direktor virske Turističke zajednice Srđan Liverić ilustrirajući zaključak podacima: tijekom ovogodišnjeg lipnja ostvaren je rast od 30,1 posto u noćenjima i 14,6 posto u dolascima u odnosu na lani, ili rast od 65,7 posto u noćenjima i 65,9 posto u dolascima od 1. siječnja do 30. lipnja.
Dodatno to pokazuju podaci za prvih pet dana srpnja kada je ostvareno 111.640 noćenja i 8.560 turističkih dolazaka, što je jači turistički promet od ukupne statistike noćenja i dolazaka tijekom prvih pet turističkih mjeseci kada je zabilježeno 111.362 noćenja i 6.698 dolazaka. Kako pet srpanjskih dana daje u dnevnom prosjeku 22.300 noćenja i 1.700 dolazaka, može se predvidjeti kako će na Viru okruglih milijun noćenja biti dosegnuto 26. ili 27 . srpnja, isto kao rekordne 2019. ili tek nešto slabije 2021. Prije dvije godine Vir je postao prvi „milijunaš“ u Hrvatskoj 29. srpnja, i to u godini obilježenoj pandemijom, restrikcijama i krizom putovanja, u kojoj je na kraju bio najuspješnija nacionalna turistička destinacija.
Vir je u dosadašnjem dijelu turističke sezone od početka godine do kraja lipnja – također zasebno promatrano u lipnju – standardno najbolja turistička destinacija u kategorijama nekomercijalnog smještaja (339.171), broja noćenja domaćih gostiju (209.579), broja dolazaka domaćih gostiju (12.232) te noćenjima u prosjeku (13,3). Domaći gosti ostvarili su 50,4 posto od ukupne brojke noćenja, a stranci 49,6 posto, dok su gosti iz inozemstva bolji u turističkim dolascima s 60,6 posto udjela u ukupnoj statistici (domaći 39,4 posto). U kategoriji komercijalnog smještaja stranci su statistički izrazito uspješniji; ostvarili su 78,1 posto od svih noćenja te 88,6 posto dolazaka. Ova kategorija turističkog prometa u prvih šest mjeseci ima 13,3 posto udjela u ukupnom turističkom prometu mjerenom noćenjima te 41,1 posto udjela u dolascima. Najuspješnije nacije u komercijalnom smještaju su Nijemci (21 posto udjela u svim dolascima) s rastom od 127,7 posto u odnosu na 2021., Mađari (16 posto udjela) s rastom 119,6 posto, Česi (14,1 posto udjela) s rastom 31,5 posto, Slovenci (11,4 posto) s rastom 39,9 posto i Poljaci (11,1 posto) s rastom 118,5 posto. U kategoriji komercijalnog smještaja Nijemci su uspješniji i od rekordne 2019. za 14,6 posto, Mađari za 11,9 posto, Poljaci za 42,1 posto, a Austrijanci za 18,5 posto. Hrvati, Česi, Slovaci i Slovenci još uvijek su u padu u odnosu na razdoblje prije tri godine, i to u rasponu od 1,4 posto (Česi) do najviše 28,2 posto (Hrvati).
Općenito su Slovenci, Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci, Austrijanci i Poljaci ostvarili gotovo 80 posto od svih dolazaka stranih turista te približno 87 posto noćenja, što ih s Hrvatima koji u turističkom prometu izraženom noćenjima sudjeluju s nešto više od 50 posto i 39,4 posto u dolascima, čini turistički najvažnijim nacijama na otoku. Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska i Češka najuspješnije su nacije i kada je riječ o ukupnom nacionalnom turističkom prometu, ali bez Mađarske i Slovačke koje su – za razliku od otoka Vira – na razini Hrvatske u rangu gostiju iz Francuske, Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država, a slabije od Britanaca, Talijana te Bosanaca i Hercegovaca.
ZADAR JE 9. U PORETKU NAJBOLJIH DESTINACIJA, VIR JE 16., NIN 22., BIOGRAD 30., PAG 38., A PAKOŠTANE SU NA 48. MJESTU
Zadarska županija s 2.825.398 ostvarenih noćenja četvrta je po uspješnosti u turističkom prometu mjerenom noćenjima i peta po dolascima (504.482) u Hrvatskoj. Bolje su po noćenjima i dolascima turista Istra, Splitsko-dalmatinska i Kvarner te Dubrovačko-neretvanska županija isključivo u dolascima. Vir je u ukupnom turističkom prometu Zadarske županije u prvih šest mjeseci sudjelovao s 14,8 posto udjela u noćenjima, a Zadar s gotovo 19 posto (536.509 noćenja), pa je nakon dvije godine Zadar ponovno preuzeo polugodišnji županijski turistički primat.
Tako je Zadar nakon šest turističkih mjeseci na 9. mjestu u poretku najboljih nacionalnih destinacija, Vir je 16., Nin je na 22. mjestu (317.121 noćenja), Biograd na moru na 30. mjestu (203.254), Pag na 38. mjestu (176.419) i Pakoštane na 48. mjestu (142.297) među 50 najuspješnijih.
KONAVLE IMAJU RAST OD 656,8 POSTO U NOĆENJIMA
Najveći rast u noćenjima u prvoj polovici godine u odnosu na isti lanjski period ostvaren je u destinacijama Dubrovačko-neretvanske županije, a apsolutni rekorder su Konavle koje su s dosadašnjih 180.492 noćenja ostvarile rast od čak 656,8 posto (lani 23.849 noćenja). Župa dubrovačka zabilježila je rast 372,1 posto, dok se Dubrovnik zahvaljujući obnovi kruzerskog i avio prometa vratio na vrh domaćeg turizma s 1.125.943 noćenja, što je rast od 380,3 posto (lani 234.425). Split ima 208 posto rasta, Hvar 199,4 posto, Makarska 165,8, Umag 162,9, Poreč 152,7, Pula 146,2, Labin 142,3, Nin 129,1, Podgora 127,9, Fažana 125,9, Vodice 120, Baška 115,1 posto itd. Zadar ima 108,5, a Vir 45,8 posto rasta turističkih noćenja u odnosu na lanjsku godinu.
VIR JE MEĐU DESTINACIJAMA KOJE RUŠE BROJKE IZ REKORDNE TURISTIČKE 2019.
Rast turističkog prometa izraženog noćenjima pri usporedbi s rekordnom 2019. ima svega desetak destinacija u Hrvatskoj unutar top 50, a na vrhu je Funtana s 23,1 posto rasta. Druga je Brtonigla u Istri s 17,7 posto rasta, Rijeka ima 17,1 posto rasta, Vrsar 15,3, Vir 13,5, Nin 11,1, Novalja 9,96, Rovinj 9,57, Omiš 8,52, Krk 6,37, Umag 6,05 itd. Zadar u ovoj komparativnoj kategoriji turističkog prometa još nije dohvatio rekordne brojke iz 2019. kada je imao 570.452 noćenja-pad 5,95 posto. (OPćina Vir/Virski list)
